Vizuelna umetnost

NOVA VELIKA IZLOŽBA OD SUTRA U GALERIJI MATICE SRPSKE Sjaj i slava Karlovačke mitropolije

Bez sumnje jedna od najimpresivnijih izložbi u poslednjih nekoliko godina, Umetnost u službi vere: sjaj i slava Karlovačke mitropolije, biće otvorena 5. jula u 20 časova u Galeriji Matice srpske. Postavka obuhvata 85 reprezentativnih eksponata, od ikona, grafika, slika, grafika, do izuzetnih dela primenjene umetnosti, odnosno bogoslužbenih predmeta. Dobnar deo materijala koji tvori izložbu šira javnost do sada ili nije bila u prilici da vidi, budući da su se nalazili u eparhijskim riznicama ili privatnim kolekcijama.

– I baš kao što u njenom naslovu  imamo i sjaj i slavu, tako i sama ova izložba zaista donosi jednu novu energiju, jednu novu estetiku i drugačiju atmosferu u izložbene prostore Galerije Matice srpske – izjavila je na konferenciji za novinare upravnica GMS dr Tijana Palkovljević Bugarski. – Izložba priča o dva veka trajanja Karlovačke mitropolije kroz odabrane predmete i umetnička dela sa idejom da se prikažu one ličnosti, koje su utemeljile i razvijale jednu od najznačajnijih verskih, kulturnih i političkih institucija u istoriji srpskog naroda. Isto tako, ideja je bila i da se kroz umetnost prikaže šta se tu zapravo događalo u razvoju likovnosti.

Ova izložba, vrlo kompleksna i po vrsti materijala koji se izlaže i po širini teritorije sa koje su predmeti stigli –  nastala je kao deo programskih aktivnosti GMS vezanih za obeležavanje dva veka Matici srpske. Po rečima jednog od njenih autora, prof. dr Vladimira Simića,  bilo je logično da se jednom izložbom u stvari objasne okviri i kontekst unutar koga je i nastala Matica srpska. A taj kontekst, istakao je prof. Simić, upravo  jeste Karlovačka mitropolija, te zato izložba i počinje Velikom seobom Srba, odnosno njihovim prelaskom iz Osmanskog carstva u Austrijsku monarhiju.


Autori izložbe su dr Vladimir Simić, profesor istorije umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, i dr Aleksandra Čelovski, kustoskinja Galerije Matice srpske

– Dešava se ne samo jedna seoba, jedna migracija naroda, već se dešava prelazak iz jednog kulturnog modela u drugi. Počinje, dakle, nova etapa u razvoju srpskog naroda, u razvoju srpske kulture – podsetio je prof. Simić. –  U takvim okvirima, u narednih 100-200 godina, formiraju se sve kulturne institucije koje postaju vodilje u daljem razvitku srpskog naroda. Konačno, te institucije su postala osnova na kojoj smo mi izgladili našu modenu državu.  Sama pak izložba pokazuje jedan segment istorije te institucije, u smislu kako je umetnost funkcionisala u kontekstu srpske kulture, srpske duhovnosti, regioznosti od kraja XVII  do početka XX veka. A drugo pitanje je gde je taj fenomen sada u našoj kulturi, odnosno kako on korispondira sa našim vremenom.

Koautorka izložbe dr Aleksandra Čelovski, kustoskinja GMS, ukazala je na činjenicu da će  publika sada prvi put biti u prilici da vidi, na primer, plaštanicu iz 18. veka, koja se čuva u Crkvi svetog Georgija u Budimpešti, a nosi potpis čuvenog Hristofora Žefarovića; zatim Mandilion, odnosno platno na kojem je otisnut Hristov lik, čiji je autor Arsa Teodorović, ali i  portret cara Franca Jozefa, rad Paje Jovanovića, koji će sada po prvi put biti izložen javnosti.

– Pored umetničkog aspekta, fokusirali i na neke druge vrednosti Karlovačke mitropolije, zapitavši se na koje to sve načine ona živi i danas. Tako ćemo u saradnji sa Muzejem pčelarstva i vinarstva Živanović predstaviti recept za čuveni karlovački bermet, a s druge strane, Manual muzej nam je pomogao da, vrlo posvećeno i precizno, izvedemo rekonstrukciju jagnjećih tapeta, koje i danas krase negdašnju trpezariju a sada riznicu Patrijaršijskog dvora u Sremskim Karlovcima, gde se inače, prvobitno nalazila i slika Paje Jovanovića „Seoba Srba”, koja je sada u zdanju Patrijaršije u Beogradu – navela je dr Aleksandra Čelovski.

Izložbu će obogatiti raznovrstan prateći program, a u njenom okviru biće dostupan i različit multimedijalni sadržaj za koji su zaslužni prof. dr Isidora Đurić, prof. dr Igor Kekeljević i msr Filip Mirčeski, kao i kratki igrano-dokumentarni film o istorijatu Karlovačke mitropolije autora Miroslava Stajića. Pripremljen je takođe i porodični vodič za roditelje sa decom, jer je ideja GMS da  i najmlađima približi važnost uloge i značaj Karlovačke mitropolije. Postavka „Umetnost u službi vere: sjaj i slava Karlovačke mitropolije” moći će da se poseti do 27. septembra 2026. godine.

 

M. S.

Projekat „Uticaj Matice srpske na kulturni, naučni i društveni razvoj Novog Sada“ realizuje Dnevnik Vojvodina Press, a sufinansira Grad Novi Sad – Gradska uprava za kulturu. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.